Hrvatska ima značajan potencijal za razvoj vjetroelektrana, osobito na obalnom području i u Dalmatinskoj zagori. Analiziramo trenutno stanje i perspektive daljnjeg razvoja vjetroenergetike u Hrvatskoj.
Povijest razvoja vjetroelektrana u Hrvatskoj
Prva vjetroelektrana u Hrvatskoj puštena je u pogon 2004. godine na lokaciji Ravne na otoku Pagu. Vjetroelektrana je imala snagu od 5,95 MW i sastojala se od sedam vjetroagregata. Od tada do danas, razvoj vjetroelektrana u Hrvatskoj prošao je kroz nekoliko faza:
- 2004-2007. - početna faza s prvim pilot projektima (Pag, Trtar-Krtolin)
- 2007-2012. - period prvog značajnijeg razvoja potaknut sustavom poticaja (feed-in tarifa)
- 2012-2015. - zastoj zbog ograničenja kvota za vjetroelektrane u sustavu poticaja
- 2015-2020. - novi zamah razvoja s povećanjem kvota i razvojem većih projekata
- 2020-danas - prijelaz na tržišni model i početak razvoja projekata bez zajamčenih tarifa
Trenutno stanje vjetroelektrana u Hrvatskoj
Prema najnovijim podacima, u Hrvatskoj je trenutno instalirano oko 990 MW kapaciteta vjetroelektrana s godišnjom proizvodnjom od približno 2,2 TWh električne energije. To čini oko 12% ukupne proizvodnje električne energije u Hrvatskoj i približno 27% proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.
Najveće vjetroelektrane u Hrvatskoj su:
- VE Krš-Pađene (142 MW) - Šibensko-kninska županija
- VE Korlat (58 MW) - Zadarska županija
- VE Rudine (34,2 MW) - Dubrovačko-neretvanska županija
- VE Jelinak (30 MW) - Splitsko-dalmatinska županija
- VE Danilo (43,7 MW) - Šibensko-kninska županija
- VE Velika Glava, Bubrig i Crni Vrh (43 MW) - Šibensko-kninska županija
Trenutno je velika većina vjetroelektrana smještena na području Dalmacije, posebno u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji, gdje su i najbolji uvjeti za iskorištavanje energije vjetra.
Potencijal za daljnji razvoj
Prema studijama Energetskog instituta Hrvoje Požar i drugim analizama, ukupni tehnički potencijal za vjetroelektrane u Hrvatskoj procjenjuje se na više od 7.000 MW. To znači da je trenutno iskorišteno tek oko 14% ukupnog potencijala.
Najbolje lokacije za vjetroelektrane u Hrvatskoj su:
- Dalmatinsko zaleđe (Šibensko-kninska, Zadarska i Splitsko-dalmatinska županija)
- Područje oko Velebita
- Južna Istra
- Neki otoci (posebno njihovi viši dijelovi)
- Potencijalno i offshore lokacije na Jadranu (u daljoj budućnosti)
Izazovi daljnjeg razvoja vjetroelektrana
1. Integracija u elektroenergetski sustav
Vjetar je promjenjiv izvor energije, što znači da proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana varira ovisno o vremenskim uvjetima. Hrvatski elektroenergetski sustav mora biti prilagođen za prihvat sve većeg udjela energije iz takvih izvora.
Ključni izazovi uključuju:
- Osiguravanje rezerve snage za kompenzaciju varijabilnosti
- Jačanje prijenosne i distribucijske mreže
- Razvoj sustava za skladištenje energije
- Unaprjeđenje sustava za prognoziranje proizvodnje iz vjetroelektrana
Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) kontinuirano radi na unaprjeđenju mreže kako bi omogućio prihvat sve većeg broja vjetroelektrana. Planirana su značajna ulaganja u razvoj mreže, posebno u područjima s velikim potencijalom za vjetroelektrane.
2. Administrativne i regulatorne prepreke
Razvoj vjetroelektrana često je usporen zbog kompleksnih administrativnih procedura i dugotrajnog procesa ishođenja dozvola. Ključni izazovi uključuju:
- Prostorno planiranje i određivanje zona za vjetroelektrane
- Procjena utjecaja na okoliš i prirodu
- Ishođenje lokacijske i građevinske dozvole
- Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa
- Dobivanje priključka na elektroenergetsku mrežu
Nedavne izmjene zakonodavstva imaju za cilj ubrzati i pojednostaviti ove procedure, ali još uvijek postoji prostor za poboljšanje.
3. Okolišni izazovi
Vjetroelektrane mogu imati određene utjecaje na okoliš, posebno na ptice i šišmiše, kao i na krajobraz. Ovi utjecaji moraju biti pažljivo procijenjeni i minimizirani. Neki od ključnih izazova su:
- Određivanje lokacija koje imaju minimalan utjecaj na biološku raznolikost
- Implementacija mjera za zaštitu ptica i šišmiša
- Uklapanje vjetroelektrana u krajobraz
- Balansiranje između ciljeva zaštite prirode i razvoja obnovljivih izvora energije
4. Financiranje i ekonomska održivost
S prestankom sustava zajamčenih otkupnih cijena (feed-in tarifa), novi projekti vjetroelektrana moraju biti ekonomski održivi u tržišnim uvjetima. To uključuje izazove poput:
- Osiguravanje financiranja za kapitalno intenzivne projekte
- Upravljanje rizicima tržišnih cijena električne energije
- Razvoj novih poslovnih modela (poput korporativnih ugovora o otkupu energije - PPA)
- Optimizacija troškova izgradnje i održavanja
Novi trendovi i perspektive
1. Repowering postojećih vjetroelektrana
Prve vjetroelektrane u Hrvatskoj polako se približavaju kraju svog životnog vijeka (20-25 godina). Repowering - zamjena starih vjetroagregata novim, modernijim i učinkovitijim - predstavlja značajnu priliku za povećanje proizvodnje bez zauzimanja novih površina.
2. Hibridni sustavi
Kombiniranje vjetroelektrana sa solarnim elektranama i sustavima za skladištenje energije postaje sve atraktivnije. Takvi hibridni sustavi omogućuju učinkovitije korištenje priključka na mrežu i stabilniju proizvodnju.
3. Plutajuće vjetroelektrane na moru (offshore)
Iako Jadransko more nije idealno za klasične offshore vjetroelektrane zbog velike dubine, razvoj tehnologije plutajućih vjetroelektrana otvara nove mogućnosti. Prve studije potencijala za takve projekte već su u tijeku.
4. Vodikova ekonomija
Korištenje električne energije iz vjetroelektrana za proizvodnju zelenog vodika (putem elektrolize) predstavlja zanimljivu opciju za budućnost, posebno za integraciju većeg udjela obnovljivih izvora energije.
Zanima vas iskoristiti energiju vjetra za vaš dom ili tvrtku?
Naši stručnjaci mogu vam pomoći procijeniti potencijal za male vjetroelektrane ili hibridne sustave prilagođene vašim potrebama.
Kontaktirajte nasZaključak
Hrvatska ima značajan neiskorišteni potencijal za razvoj vjetroelektrana koji bi mogao igrati ključnu ulogu u energetskoj tranziciji i ostvarenju klimatskih ciljeva. S padajućim troškovima tehnologije, napretkom u integraciji obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav i razvojem novih poslovnih modela, perspektive za daljnji razvoj vjetroelektrana su pozitivne.
Za maksimalno iskorištavanje ovog potencijala, potrebno je ukloniti preostale administrativne prepreke, kontinuirano ulagati u razvoj mreže i razviti odgovarajuće mehanizme za integraciju većeg udjela promjenjivih obnovljivih izvora energije.
Vjetroelektrane će, zajedno sa solarnim elektranama, svakako biti okosnica budućeg energetskog sustava Hrvatske, omogućujući postupni prijelaz na održivi energetski sustav s niskim emisijama stakleničkih plinova.